You are here

Crveno meso – vaš najbolji prijatelj

Jedna od velikih nepravdi u svetu ishrane pored zasićenih masti naneta je crvenom mesu. Svi koji bar nešto znaju o kvalitetnoj, raznovrsnoj i izbalansiranoj ishrani svesni su činjenice da su jedan od najboljih izvora proteina visoke biološke vrednosti baš „crvena mesa“. Najzastupljenije crveno meso u našoj ishrani je svinjetina, teletina, govedina i jagnjetina, a u crveno se meso ubrajaju i pačetina, konjetina, ovčetina, kao i divljač.

A zašto je crveno meso, tako crveno?

Crveno meso sadrži više mioglobina nego piletina i riba (tzv. bela mesa), otuda i ta specifična „crvena boja“ . Protein mioglobin je veoma sličan hemoglobinu (eritrociti = crvena krvna zrnca). On se nalazi uglavnom u mišićima kao posrednik u prenošenju kiseonika iz eritrocita u mišićne ćelije, a i kao rezerva kiseonika u slučaju „nedostatka“ istog (stanja hipoksije i anoksije) - glavna mu je osobina da veoma dugo može da „zadržava kiseonik“. Inače, pomenimo da svinjsko meso ima najmanje mioglobina od svih „crvenih mesa“, pa ga neki i ne ubrajaju u ovu grupu.

Ok, kažu da crveno meso ima dosta amino kiseline tirozina i holina?

Da, crveno meso je odličan izvor pomenutih „nutrijenata“ koji su polazna osnova u produkciji nekih hormona i neurotransmitera. Tirozin učestvuje u produkciji – dopamina, noradrenalina, adrenalina, a tu su i hormoni štitne žlezde (T4 i T3). Holin je bitan kao „prekursor“ acetil-holina, još jednog važnog neurotransmitera (pamćenje…neuro-mišićna „spojnica“).

A vitamini B – grupe?

Od vitamina B-grupe (vitamini rastvorni u vodi) najzastupljeniji su vitamini B12, B6, B1 i vitamin B2. Sadržaj vitamina B12 u 100 gr crvenog mesa (npr. govedina) zadovoljava oko 2/3 preporučenog dnevnog unosa ovog vitamina koji je jako bitan u procesu sazrevanja crvenih krvnih zrnaca, kao i za normalnu funkciju našeg nervnog sistema.

Šta je sa bitnim mineralima?                

Cink i gvožđe (u osnovi mioglobina) su dva jako bitna minerala kojima obiluje crveno meso. Gvožđe se u crvenom mesu nalazi u visokoapsorptivnom „hem-obliku“, tako da je od davnima crveno meso korišćeno i kao hrana i kao lek (za anemiju).

Ok, ali šta je tako loše kada je crveno meso u pitanju?

Zanimljiva je „teza“ o tome da je „hem-gvožđe“ iz mesa glavni faktor rizika nastanka raka debelog creva. Naime, iako nam je taj oblik gvožđa potreban u organizmu, on ujedno učestvuje u procesima peroksidacije masti i nitrozacije prilikom kojih mogu nastati kancerogeni produkti.

Tu je i već pomenuti holesterol, za koga smo mnogo puta ponovili da je u većini slučajeva samo slučajni krivac globalnog zapaljenog procesa u koje smo doveli naše telo nekvalitetnom ishranom, stresom, kao izostankom redovne fizičke aktivnosti. Ali opet, oprezno i odmereno…

Problem su i suvomesnati proizvodi i mesne prerađevine na bazi crvenog masa, kao i „dodaci raznih supstanci“ u cilju povećanja prinosa mesa.

Zasićene masti, hm, ako isključimo benefite istih u pogledu hormonskog balansa, „ugradnje“ omega-3, imuniteta, zdravlja jetre, vitamina rastvornih u mastima, toga da zasićene masti čine minimum 50 % ćelijskih membrana (svih ćelija našeg tela), jasno je da bi trebalo „ohladiti glavu“ i realno sagledati neke uzročno - posledične odnose.

I na kraju - najbolje rešenje?

Ogranska proizvodnja mesa, izbegavanje suvomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina od crvenog mesa, bez prženja mesa na ulju („zejtin“), odabir manje masnih komada mesa i umerenost. Veliko DA za sveže crveno meso na vašem meniju bar 3 puta nedeljno. Vaše crveno meso jedite uz povrće - sveže ili bareno, dodajte npr. prilog od integralnog pirinča ili prilog od pečuraka, napravite sami svoj „burrito“ ili „hamburger“ od mesa koje ste sami samleli.

Prijatno…

Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu